Felicijanova isprava

\u010clanak na braniteljskom portalu Crne mambe.

Preuzeto s wikipedije:

Felicijanova isprava ili Felicijanova povelja, isprava ostrogonskoga nadbiskupa Felicijana iz 26. travnja 1134. u kojoj se iznose pojedinosti o dolasku prvoga zagreba\u010dkoga biskupa Duha u Zagreb. U njoj se tako\u0111er donose podatci o utemeljenju zagreba\u010dke biskupije, zbog \u010dega se \u010desto naziva i \u201ckrsnim listom Zagreba\u010dke biskupije\u201d, a i prvi se put spominje ime Zagreba. \u010cuva se u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu.

Tekst Felicijanove isprave (povelje) glasi:

\u201eZa kraljevanja vrlo plemenitog kralja Ladislava, dok je ostrogonsku crkvu vodio primas Acha, a ba\u010dki nadbiskup bio Fabijan, vespremski biskup Kuzma, palatin grof Jula, \u0161omo\u0111ki \u017eupan Grab, re\u010deni je kralj, nadahnut Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u i po savjetu ovih i drugih velika\u0161a, ustanovio zagreba\u010dku biskupiju, kako bi se brigom biskupa oni koje je zabluda idolopoklonstva otu\u0111ila od \u0161tovanja Boga vratili na put istine. Da, dakle, pou\u010di neznanje toga puka, prona\u0161ao je prikladnoga \u010ceha, mu\u017ea \u010dasna \u017eivota koji se zvao Duh. Njega je po svojem kapelanu Fanciki postavio pastirom iste Crkve, a ovaj je izabrao za njezine djelatnike ljude iz \u0160omo\u0111ke i Zaladske \u017eupanije. Osim toga, dâ drugi dvorski kapelan imenom Kupan, po nalogu istoga kralja istoj crkvi puk dubravski sa zemljom i \u0161umom koja njoj pripada.\u201d